Mrkva, pastrnjak i peršin, ostavljeni u vrtu do proljeća, podvrgavaju se jedinstvenom prirodnom stvrdnjavanju, koje radikalno mijenja njihov okus.
Nakon nekoliko ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, u njima počinje prirodni proces fermentacije, pretvarajući škrobove u šećere, javlja dopisnik HERE NEWS.
Korjenasto povrće iskopano u ožujku ili početkom travnja ima nevjerojatno sladak, bogat okus koji se ne može postići tipičnom jesenskom berbom. Postaju hrskave i sočne, teksturom podsjećaju na svježe ubrane jabuke.
OVDJE VIJESTI
Jedan kuhar iz restorana na farmi posebno pregovara s lokalnim vrtlarima da nabave takvo prezimljeno povrće za svoja jela. Tvrdi da im je paleta okusa višestruko bogatija, što je posebno vidljivo kod jednostavnih juha i variva.
Ključni uvjet za uspjeh ove operacije je pravilan odabir sorti i pažljivo malčiranje gredica debelim slojem slame ili otpalog lišća neposredno prije mraza. Malč ne grije toliko koliko sprječava nagle promjene temperature u tlu, koje mogu oštetiti korijenske usjeve.
Snijeg postaje drugi i glavni izolacijski materijal, tako da u zimama s malo snijega ima smisla dodatno baciti grane smreke ili agrofibre na krevet. U proljeće, čim se tlo otopi, usjev se mora vrlo brzo okopati, prije nego što biljke počnu rasti i puste sve sokove u formiranje cvjetnih stabljika.
Ova metoda je idealna za one koji nemaju podrum za skladištenje, ali žele imati pristup svježim vitaminima iz vlastitog vrta cijelu zimu. Uklanja gnjavažu složenog čišćenja i skladištenja tijekom ionako naporne jesenske sezone.
Jedini nedostatak je da se takva žetva ne može dugo skladištiti; mora se potrošiti u roku od nekoliko tjedana nakon kopanja. Ali ovaj nedostatak je više nego kompenziran njegovim jedinstvenim okusom i mogućnošću uštede vremena i truda u jesen.
Pročitajte također
- Zaboravljeni ritual jesenske sadnje kiselice: ključ bogate žetve
- Koliko vode krastavci stvarno trebaju: razotkrivanje mita o usjevu koji najviše voli vlagu
